Europska komisija ponovno je odgodila objavu plana reforme javne nabave, ovoga puta na 9. rujna 2026. No u javnost je već dospio nacrt prijedloga Uredbe o javnoj nabavi kojom se tri direktive iz 2014. (2014/23, 2014/24 i 2014/25) spajaju u jedinstveni, izravno primjenjiv propis za cijelu EU. Nova pravila obuhvatila bi javne i sektorske naručitelje te koncesije – riječ je o najvećoj promjeni sustava u posljednjih 30 godina. Naravno ovdje se radi tek o prijedlogu koji se u zakonodavnom postupku može značajno mijenjati.

Zašto nova pravila?

Prenošenje direktiva u nacionalna zakonodavstva dovelo je do rascjepkanosti i pravne nesigurnosti i dodavanja strožih nacionalnih pravila iznad onoga što EU zahtijeva. Evaluacija EK, izvješća Draghija i Lette te Europskog revizorskog suda ukazali su na iste slabosti: složeni i nefleksibilni postupci, prevlast najniže cijene, pad natjecanja i ograničeno sudjelovanje MSP-ova i prekograničnih ponuditelja. Budući da javna nabava čini oko 15% BDP-a EU-a, Europska komisija je odlučila postaviti novi okvir ponašanja. Odgovor Europske komisije na ove izazove je nacrt prijedloga Uredbe o javnoj nabavi kojom se tri direktive iz 2014. spajaju u jedan izravno primjenjiv propis. Donosimo pregled ključnih novosti i što one znače za naručitelje i ponuditelje. 

Koje su ključne novosti

Jedna uredba umjesto tri direktive. Pravila bi se primjenjivala izravno i jednako u cijeloj EU, bez transpozicije. Uredba pokriva samo nabave velike vrijednosti, pa će sve zemlje članice EU imati vlastiti propis za nabave ispod europskih pragova.

Novi postupci. Standard postaje otvoreno-pregovarački postupak, uz dva nova: dinamički pojednostavljeni postupak te postupak inovacijskog izazova, gdje naručitelj definira društveni izazov umjesto fiksne specifikacije. 

Obvezni Plan potreba. Naručitelji bi na početku svakog proračunskog razdoblja objavljivali Plan potreba, uz poticanje tržišnih konzultacija u pripremnoj fazi.

Kvaliteta umjesto najniže cijene. Ugovori se u pravilu dodjeljuju po najboljem omjeru cijene i kvalitete, uz minimalne pondere kvalitete; odstupanje je moguće po logici „poštuj ili obrazloži“.

Sigurnost i europska preferencija. Novo poglavlje o sigurnosti i otpornosti omogućuje (a ponekad i nalaže) uzimanje u obzir rizika kritične infrastrukture, kibernetičke sigurnosti i utjecaja trećih zemalja. Uvodi se europska preferencija: ograničenje sudjelovanja, minimalni udio porijekla iz EU-a ili prednost u ocjenjivanju.

Digitalizacija i konsolidacija. Uspostavlja se jedinstveni digitalni ekosustav s načelom „samo jednom“ i digitalnim poslovnim vjerodajnicama, a razlozi za isključenje, danas raspršeni kroz 11 sektorskih akata, objedinjuju se u Uredbi.

Što poduzeti danas?

Pratite EU zakonodavni postupak i javno savjetovanje (moguć početak 1. rujna), upoznajte se s novim postupcima. Ponuditelji se trebaju pripremiti na europsku preferenciju, sigurnosne zahtjeve i digitalne vjerodajnice. Ključno će biti i kako će Hrvatska urediti nabave ispod praga. O svim važnijim koracima u EU zakonodavnom procesu pravovremeno ćemo Vas obavještavati.  

Nacrt Uredbe dostupan je klikom na link OVDJE.